Što je kolesterol – uloga u organizmu, vrste kolesterola, referentne vrijednosti, rizici povišenog kolesterola, mogućnosti liječenja ~ Zdravo Zdravo

Kolesterol ima važnu ulogu u našoj krvi. Međutim, povišeni kolesterol donosi određene zdravstvene rizike. Doznajte više o kolesterolu i zaštitite svoje zdravlje na vrijeme!

Što je kolesterol?

Riječ kolesterol dolazi od grčkih riječi chole (žuč, gorčina) i stereos (čvrst, krut). Nastavak –ol znači da je riječ o molekuli alkohola. Kolesterol je zapravo vrsta sterola, odnosno molekula lipida koja se prirodno sintetizira u svim živim organizmima.

Otkud kolesterol u našem organizmu?

Dvije trećine ukupnog kolesterola u našem organizmu ima endogeno porijeklo. To znači da se sintetizira u našim stanicama - najviše u jetri, a zatim u crijevima i nadbubrežoj žlijezdi. Preostala trećina kolesterola ima egzogeno porijeklo, odnosno unosimo ga izvana, putem hrane.

Čemu služi kolesterol?

Kolesterol je gradivni element svake stanice, točnije staničnih i međustaničnih membrana. U različitim organima našega tijela, kolesterol ima različite funkcije. Tako kolesterol sudjeluje u sintezi nekih hormona, pomaže prijenos vitamina topivih u mastima (A, K, D i E) te utječe na stvaranje žučnih kiselina u stanicama jetre. Iz svega toga je jasno da je kolesterol nužan za pravilno funkcioniranje našega organizma.

Vrste kolesterola

Kolesterol se kao lipid ne može otapati u vodi. Kolesterol se zato veže za proteine, pri čemu nastaju lipoproteini. Na taj se način kolesterol prenosi u tijelu. Vrste kolesterola tako dijelimo prema vrstama lipoproteina u kojima je sadržan.

HDL (eng. high density lipoprotein) – lipoprotein visoke gustoće, poznat i kao dobar kolesterol. Radi se zapravo o česticama koje čiste naše tijelo od suvišnog kolesterola na način da ga vežu na sebe, a onda odlažu u jetru, koja ga bez posljedica eliminira iz tijela. Povišen nalaz HDL-a znači smanjen rizik od krvožilnih bolesti.

LDL (eng. low density lipoprotein) – lipoprotein male gustoće, koji često nazivamo lošim kolesterolom. Kolesterol sadržan u česticama LDL-a se prenosi i odlaže u razna tkiva, uključujući i stijenke krvnih žila. Određena količina LDL-a je nužna za funkcioniranje organizma, no povišena razina LDL-a može prouzročiti razne probleme, uključujući aterosklerozu. Ateroskleroza ili ovapnjenje krvnih žila rizični je faktor brojnih krvožilnih bolesti, a za posljedicu može imati srčani ili moždani udar.

Postoje još i VLDL (very low…), lipoproteini vrlo male gustoće i IDL (intermediate…), lipoproteini umjerene (srednje) gustoće – ovi lipoproteini uobičajeno nisu predmet analize lipida u krvi.

Kolesterol – referentne vrijednosti

Kolesterol se mjeri u krvi

Ukupni kolesterol - manji od 5 mmol/L
HDL - veći od 1,2 mmol/L
LDL - manji od 3 mmol/L

Osim ovih konkretnih pokazatelja, dobro je utvrditi i omjer između ukupnog i „dobrog“ kolesterola (HDL-a). Bilo bi idealno da je taj omjer 3 – 3,5, a nikako ne bi smio biti iznad 6. Omjer viši od 6 znatno povećava rizik od ateroskleroze. U tom će vam slučaju liječnik vjerojatno preporučiti terapiju.

Što znači manjak kolesterola u krvi?

Manjak kolesterola u krvi naziva se hipokolesterolemija. Neke studije ovakav nalaz povezuju s depresijom, zloćudnim oboljenjima i hemoragijskim moždanim udarom. Međutim, pretpostavlja se da je manjak kolesterola u krvi tek posljedica, a ne uzrok ovakvih stanja. Hipertireoza također može smanjiti razinu kolesterola u krvi. Sinteza kolesterola u rijetkim slučajevima može biti otežana genetskim faktorima, što isto može rezultirati hipokolesterolemijom.

Povišeni kolesterol i njegov utjecaj na krvne žile

Hiperkolesterolemija je naziv za povišeni kolesterol. Višak kolesterola koji ostaje u organizmu taloži se u tkivima pa tako i na stijenkama krvnih žila. Naslage ovih čestica otvrdnjavaju i sužavaju krvne žile te smanjuju njihovu elastičnost. Na taj se način otežava protok krvi te povećava krvni tlak. Ovo stanje nazivamo aterosklerozom, a ona je rizični faktor različitih krvožilnih bolesti i poremećaja, kao što su angina pectoris, prolazni ishemijski napadi, moždani i srčani udar, bolesti bubrega i slično.

Povišeni kolesterol je samo jedan od uzroka ateroskleroze. Nastanku ove bolesti pridonose i pušenje, dijabetes, visoki tlak, stres, nedostatak tjelesne aktivnosti, hipotireoza, manjak antioksidansa u prehrani i drugo.

Liječenje povišenog kolesterola

Liječenje se u blažim slučajevima provodi dijetom za hiperkolesterolemiju, a prema potrebi se uvode medikamenti. Iako se tek trećina kolesterola unosi putem hrane, tj. egzogeno, ovakav oblik kolesterola lakše prianja uz stijenke krvnih žila nego onaj koji organizam sam sintetizira. Zbog toga je dijeta za povišeni kolesterol (ukoliko se striktno provodi) vrlo učinkovita u smanjenju štetnoga kolesterola u krvi. Detaljne upute za prehranu kod povišenog kolesterola pročitajte u članku Dijeta za povišeni kolesterol i trigliceride u krvi.

Kolesterol – prirodni lijekovi

Narodna medicina također poznaje problem povišenih masnoća u krvi. Uz provođenje dijete za povišeni kolesterol, posegnite i za prirodnim lijekovima poput limuna, cikle, češnjaka, čaja od koprive ili lanenih sjemenki. Imajte na umu da sva hrana bogata vlaknima i antioksidansima (osobito vitaminom C) povoljno utječe na razinu i kvalitetu kolesterola u krvi.

Imate povišen kolesterol? Promijenite stil života!

Hodajte svaki dan!

Povišen kolesterol u krvi ne rješava se samo tabletama i dijetom. Naime, vrlo je važno u svakodnevni život uvesti kretanje ili bilo koji oblik rekreacije. Pola sata do jedan sat dnevno hodajte, trčite, plivajte ili biciklirajte – sve će se to povoljno odraziti na vrijednosti masnoća u krvi, a time i na smanjenje rizika od srčanog i moždanog udara. Osim toga, rekreacija će blagotvorno utjecati i na raspoloženje, a onda i na kvalitetu života uopće.

Možda će vas zanimati...